Ako je neko pravo radnika različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili Zakonom o radu, za radnika se primjenjuje najpovoljnije pravo.
GODIŠNJI ODMOR MALODOBNOG RADNIKA I RADNIKA KOJI RADE NA POSLOVIMA ŠTETNIM ZA ZDRAVLJE
Malodobni radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana.
Radnik koji radi na poslovima na kojima nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana. Poslovi koji su štetni za radnika, te trajanje godišnjih odmora na tim poslovima, utvrđuje se kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu.
GODIŠNJI ODMOR RADNIKA KOJI NE RADE PUNO RADNO VRIJEME
Radnik koji radi nepuno radno vrijeme ima ista prava u svezi godišnjeg odmora kao i radnik koji radi puno radno vrijeme. Razlika će se pojaviti u iznosu naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, s obzirom da će radnik koji radi nepuno radno vrijeme primiti naknadu plaće samo za sate koje bi radio da ne koristi godišnji odmor.
U slučaju da radnik radi kod 2 poslodavca nepuno radno vrijeme, trajanje godišnjeg odmora ne mora biti određeno u istom trajanju. U ovom slučaju potrebno je voditi računa da oba poslodavca odobre radniku korištenje godišnjeg odmora u isto vrijeme.
MOŽE LI SE RADNIKU DATI ODMOR DUŽI OD ONOGA KOJI JE PROPISAN UGOVOROM O RADU, KOLEKTIVNIM UGOVOROM ILI PRAVILNIKOM O RADU?
Poslodavac može svojom odlukom radniku dati pravo na duži godišnji odmor od onoga propisanog ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Zabranjena je diskriminacija radnika kod određivanja prava radnika na dužinu trajanja godišnjeg odmora zbog rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodničkih obveza, jezika, vjere, političkog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovinskog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća.
Gornja granica trajanja godišnjeg odmora nije određena Zakonom o radu, ali može biti određena pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom.
URAČUNAVA LI SE SUBOTA U DANE GODIŠNJEG ODMORA?
U trajanje godišnjeg odmora ne uračunavaju se:
- blagdani i neradni dani
- nedjelje (ili neki drugi dan tjednog odmora umjesto nedjelje)
- bolovanje (koje je utvrdio ovlašteni liječnik)
Sukladno čl.48.st.4. Zakona o radu, subota se uračunava u dane godišnjeg odmora. Iznimno, ako je rad organiziran u manje od šest radnih dana u tjednu (najčešće je to pet radnih dana po 8 sati), subota se ne uračunava u dane godišnjeg odmora samo ako je to izričito navedeno u ugovoru o radu ili u kolektivnom ugovoru. Ako nije izričito navedeno, onda se i subota računa u dane godišnjeg odmora bez obzira što je rad organiziran u manje od šest radnih dana u tjednu.
U KOJEM ROKU RADNIK STJEČE PRAVO NA GODIŠNJI ODMOR?
Pravo na puni godišnji odmorradnik stječe nakon 6 mjeseci neprekidnog rada.
Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa dužio od 8 dana, stječe pravo na puni godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog rada. Bolovanje, vojna služba ili drugi zakonom određeni slučaj opravdanog odsustva s rada ne smatra se prekidom rada.
Radnik ima pravo na 1/12 godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada u slijedećim slučajevima:
- ako s prvim ili novim poslodavcem (nakom prekida rada dužeg od 8 dana) zasnuje radni odnos nakon 1. srpnja, pa iz tog razloga nije ispunjen uvjet neprekidnog rada od 6 mjeseci
- ako s prvim ili novim poslodavcem (nakom prekida rada dužeg od 8 dana) radni odnos traje manje od 6 mjeseci
- ako radniku radni odnos prestane prije 1. srpnja
Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora najmanje polovica dana godišnjeg odmora zakružuju se na cijeli dan godišnjeg odmora.
KORIŠTENJE GODIŠNJEG ODMORA U 2 DIJELA
Radnik ima pravo koristiti godišnji odmor u 2 dijela. U protivnom poslodavac je obvezan omogućiti radniku korištenje godišnjeg odmora u jednom dijelu. Ako radnik koristi godišnji odmor u 2 dijela, poslodavac odlučuje o tome hoće li radnik drugi dio godišnjeg odmora koristiti u tekućoj ili idućoj godini. Ako se drugi dio godišnjeg odmora koristi u idućoj godini, prvi dio godišnjeg odmora (čl.54.st.2.Zakona o radu) u trajanju od najmanje 12 dana neprekidno mora se koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor. Drugi dio godišnjeg odmora radnik mora koristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine (čl.54.st.3.Zakona o radu).
Član posade broda, radnik na radu u inozemstvu ili radnik koji je bio u vojnoj službi, može godišnji odmor u cijelosti koristiti u slijedećoj kalendarskoj godini.
KORIŠTENJE GODIŠNJEG ODMORA U 3 ILI VIŠE DJELOVA
Radnik koji želi koristiti godišnji odmor u 3 ili više dijelova, to može učiniti samo uz pristanak poslodavca.
I obrnuto, poslodavac može odrediti da, zbog potrebe posla, radnik koristi godišnji odmor u 3 ili više djelova samo ako na to pristane radnik.
TKO ODLUČIJE O RASPOREDU GODIŠNJEG ODMORA?
Poslodavac utvrđuje korištenje godišnjeg odmora u skladu s ugovorom o radu, pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom i Zakonom o radu. Pri utvrđivanju rasporeda moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor i razonodu raspoložive radnicima. Također, poslodavac se mora savjetovati s radničkim vijećem (ako je utemeljeno), odnosno sindikalnim povjerenikom (ako je imenovan ili izabran od sindikata).
Zakonom nije određeno do kojeg roka poslodavac mora donijeti plan korištenja godišnjih odmora, no to je često uređeno kolektivnim ugovorom i ta je obveza propisana najčešće do 31. svibnja tekuće godine.
DO KADA SE NAJKASNIJE RADNIKA MORA OBAVIJESTITI O KORIŠTENJU GODIŠNJEG ODMORA?
Radnika se mora najmanje 15 dana prije korištenja obavijestiti o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora. Primjer pisane obavijesti o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora možete naći ovdje.
MOŽE LI RADNIK KORISTITI GODIŠNJI ODMOR KAD ON TO ŽELI?
Radnik ima pravo 1 dan godišnjeg odmora koristiti kada on to želi (čl.56.st.4. Zakona o radu), uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje 3 dana prije, ako kolektivnim ugovorom nije određen drukčiji rok.
NAKNADA PLAĆE ZA VRIJEME GODIŠNJEG ODMORA
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo (čl.53.st.1. Zakona o radu) na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna 3 mjeseca (uračunavajući tu i odgovarajuću novčanu vrijednost plaće u naravi).
ODRICANJE PRAVA NA GODIŠNJI ODMOR I NAKNADA ŠTETE ZBOG NEKORIŠTENJA GODIŠNJEG ODMORA
Sukladno čl.49. Zakona o radu, ništavan je sporazum o odricanju prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. Međutim, nakon što protekne vrijeme u kojem se godišnji odmor mogao koristititi, ako se postigne sporazum između poslodavca i radnika o naknadi štete za neiskorišteni godišnji odmor, nema zapreke da se ta naknada isplati. Ipak, bez obzira na naknadu štete koja će se isplatititi radniku, to ne oslobađa poslodavca od prekršajne odgovornosti.